Question 1

Da li je kamata zvanične državne banke haram?

Accepted Answer

Dragi brate, Kao musliman koji pripada mezhebu imama Ebu Hanife, želim odgovoriti na vaše pitanje o kamati koju primjenjuju zvanične državne banke, osvjetljavajući ga Kur'anom i Sunnetom. U Islamu, kamata (riba) je definitivno zabranjena (haram). U Kur'anu, u mnogim ajetima, naređeno je da se klonimo kamate. Na primjer, u 275. ajetu sure El-Bekare se kaže: "Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu." I Poslanik Muhammed (sallallahu alejhi ve sellem) je u svojim hadisima proklinjao onoga ko uzima, daje, zapisuje i svjedoči kamati. Ova opća odredba važi i za kamate koje primjenjuju državne banke. U hanefijskom mezhebu nema nikakvih razilaženja u pogledu toga da je kamata haram. Iako način poslovanja državnih banaka može izgledati kao komercijalna aktivnost, u osnovi se ne smatra dozvoljenim (caiz) jer ostvaruju prihod od kamate. Stoga, uzimanje ili davanje novca uz kamatu od zvaničnih državnih banaka je haram prema hanefijskom mezhebu. Savjetuje se onima koji se upuštaju u takve transakcije da se, ukoliko je moguće, okrenu halal putevima. Želim vam uspjeh u koracima koje poduzimate na putu stjecanja Allahovog zadovoljstva.

Question 2

Koji su grijesi koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjao?

Accepted Answer

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Grijesi koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjao su veliki prijestupi koji zahtijevaju udaljavanje od Allahove milosti. Takva djela narušavaju mir i blagostanje kako pojedinca, tako i društva. Prema hanefijskom mezhebu, ovi grijesi su također haram i treba ih izbjegavati. Neki od grijeha prokletih u Kur'anu i Sunnetu su: Širk (pripisivanje Allahu sudruga): Obožavanje nekog drugog osim Allaha ili pripisivanje sudruga Allahu je najveći grijeh. (Sura En-Nahl, 105. ajet) Nanošenje nepravde roditeljima i neposlušnost prema njima: Povređivanje, omalovažavanje ili neposlušnost prema roditeljima su veliki grijesi. (Sura El-Isra, 23. ajet) Neopravdano ubistvo: Oduzimanje života je jedan od najvećih zločina kod Allaha. (Sura El-Ma'ida, 32. ajet) Uzimanje i davanje kamate (Riba): Poslovi zasnovani na kamati nanose veliku štetu i na dunjaluku i na ahiretu. (Sura El-Bekara, 275. ajet) Blud (Zina): Ovaj veliki grijeh protiv časti i čednosti narušava moralnu strukturu društva. Krađa: Neovlašteno uzimanje tuđe imovine je povreda prava drugih ljudi. Lažno svjedočenje: Iskrivljavanje istine i lažno optuživanje drugih je velika odgovornost. Nepravda prema ljudima i uskraćivanje njihovih prava: Nepravedna djela i otimanje prava drugih su prokleti. Ružne riječi i širenje ogovaranja: Izgovaranje riječi koje kvare odnose među ljudima ili ih povređuju je haram. Ismijavanje i omalovažavanje: Treba se kloniti djela koja izazivaju mržnju i neprijateljstvo među muslimanima. Varati na vagi i mjeri: Postupanje suprotno principu poštenja u trgovini je proklet. Oklevetanje časti drugih: Optuživanje čestitih žena je ogroman grijeh. (Sura En-Nur, 23. ajet) Ovi grijesi izazivaju Allahovu srdžbu i djela su koja je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proklinjao. Svaki musliman treba se kloniti takvih djela, kajati se i moliti Allaha za oprost. Neka nas Allah Uzvišeni sačuva od ovakvih grijeha.

Question 3

Od koje se dobi kod ljudi počinje zapisivati grijeh?

Accepted Answer

Dragi brate/sestro, Zapisivanje grijeha kod ljudi počinje kada osoba postane punoljetna (baligh), što je u skladu sa općim islamskim shvatanjem i stavom Hanefijske pravne škole. Ovo doba se obično određuje oko 15. godine života za dječake, a za djevojčice također oko 15. godine ili kada počnu dobijati mjesečnicu. Osnovni dokaz za ovo načelo nalazi se u Kur'anu i Sunnetu: "I niko grijehe ne nosi tuđe." (El-Muzzemmil, 8. ajet). Ovaj ajet ukazuje da je osoba odgovorna za svoja djela. Smatra se da djeca koja nisu punoljetna još nisu dostigla zrelost da bi nosila tu odgovornost. U jednom hadisu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Od trojice se pero podiže: od onoga koji spava dok se ne probudi, od ludog dok mu se pamet ne vrati, i od djeteta dok ne postane punoljetno." (Tirmizi, Dženaza, 20; Ebu Davud, Hudud, 22). Ovaj hadis jasno ukazuje da je punoljetnost prekretnica u pogledu zapisivanja grijeha i nagrada. Stoga, osoba nije odgovorna za greške ili grijehe počinjene prije nego što postane punoljetna i dosegne dob odgovornosti. Međutim, nakon punoljetstva, osoba je odgovorna za svoja djela, kako u pogledu nagrade, tako i u pogledu grijeha. Neka vas Allah čuva.

Question 4

Veliki grijesi, sedam kebaira, šta su?

Accepted Answer

Svakako, u skladu sa mezhebom Hanefija, dat ću vam informacije o velikim grijesima (kebair) na osnovu Kur'ana i Sunneta. Veliki grijesi su oni grijesi koje je Allah strogo zabranio i za koje je obećana žestoka kazna ako se počine. Oni su djela koja imaju veće posljedice od malih grijeha. Iako postoje različita mišljenja među učenjacima o broju velikih grijeha, poznatih i općenito prihvaćenih sedam velikih grijeha su sljedeći: 1. Prihvatanje ortaka Allahu (Širk): Pripisivanje ortaka Allahu je najveći grijeh i jedini grijeh koji se ne oprašta. U Kur'anu se kaže: "Allah, doista, ne oprašta da Mu se Njemu šta ravnim smatra, a oprašta sve, osim toga, kome On hoće." (En-Nisa, 48) 2. Ubijanje (ubistvo): Neopravdano ubijanje osobe je jedan od najvećih grijeha u islamu. U Kur'anu postoje snažna upozorenja u vezi s tim. 3. Sihir (Čarobnjaštvo): Sihir se smatra velikim grijehom i za onoga ko ga čini i za onoga ko ga naručuje. 4. Neobavljanje namaza: Namaz je jedan od stubova islama. Ostavljanje namaza bez opravdanog razloga spada u velike grijehe. 5. Blud (Zina): Zina, kao vanbračna veza, spada u velike grijehe koji imaju ozbiljne štete i za pojedinca i za društvo. 6. Krađa: Neopravdano uzimanje tuđe imovine je jedan od velikih grijeha koje je islam zabranio. 7. Davanje lažnog svjedočanstva: Davanje svjedočanstva suprotno istini je djelo koje narušava pravdu i smatra se velikim grijehom. Ovo su samo neki od velikih grijeha. U Kur'anu i Sunnetu spomenuti su i mnogi drugi veliki grijesi. Važno je kloniti se ovih grijeha i nastojati steći Allahovo zadovoljstvo. Molim Allaha Uzvišenog da nas sve sačuva od velikih grijeha.

Question 5

Da li je dozvoljeno trgovati sa osobom koja zarađuje na haram način?

Accepted Answer

Ve aleykümselam ve rahmetullahi ve berekatüh. Pitanje da li je dozvoljeno trgovati sa osobom koja zarađuje na haram način, prvenstveno zavisi od izvora haram zarade i prirode trgovine. Prema mezhebu Hanefija, kupoprodaja imovine za koju je utvrđeno da je haram nije dozvoljena. Međutim, ako je izvor imovine koju je osoba stekla na haram način sumnjiv ili je pomiješana sa haramom i halalom, situacija se može razlikovati. Ako osoba zarađuje novac na haram način, ali kupuje i prodaje halal robu tim novcem, kupoprodaja te robe može biti bez smetnje, sve dok sama roba nije haram. Međutim, to ne znači da osoba legalizuje svoju haram zaradu. U Plemenitom Kur'anu se kaže: "O vjernici, ne proždirite imanja jedni drugima nepošteno, osim ako ne bude trgovina uz obostrano zadovoljstvo..." (En-Nisa, 29) Ovaj ajet zabranjuje svaku nepravednu zaradu i navodi da će legitimna trgovina biti uz obostrano zadovoljstvo. I Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao mnogo hadisa u vezi sa klonjenjem haram zarade. Na primjer, rekao je: "Ko stekne haram imovinu, pa makar je i podijelio, neće mu biti primljena, a ono što od nje ostane, biće mu gorivo za Džehennem." (Ibn Madže, Ticarat, 4) Ovaj hadis je važno upozorenje o stanju same haram zarade i onoga što se od nje dobije. Stoga, treba biti oprezan pri trgovanju sa osobom koja radi na haram način. Ako je predmet trgovine haram (na primjer, prodaja alkohola) ili ako je veliki dio zarade osobe haram, a to se odražava i na njegovu trgovinu, onda kupovina ili prodaja robe toj osobi možda neće biti dozvoljena prema mezhebu Hanefija. Međutim, ako osoba ima sumnjivu zaradu, ali vam prodaje halal robu, a vi niste sigurni u haramnost te robe, važno je pažljivo istražiti i otkloniti sumnje. Ukratko, apsolutno nije dozvoljeno kupiti robu čiji je izvor zarade haram od osobe koja stječe haram zaradu. Ako je izvor zarade sumnjiv, morate biti sigurni da je roba koju kupujete halal. Najbolje je kloniti se osoba kod kojih se sumnja na haram. Neka nas Allah Uzvišeni uputi na putu helala i harama.

Question 6

Mozete li dati informacije o drvetu i poretku Proroka?

Accepted Answer

Da, mogu dati određene informacije o drvetu i poretku Proroka na osnovu Kur'ana i Sune. Islamski Proroci su Allahovi poslanici. Po Kur'anu, svi Proroci čine lanac od Adema do Isaa. Ovo se takođe spominje u Kur'anu 13:7. Poretak Proroka je sljedeći:

Question 7

Kakav je značaj nijeta (namjere) u islamu?

Accepted Answer

U islamu, nijet je duša svakog ibadeta i djela, te izvor nagrade i primanja.

Question 8

Zašto kažemo 'subhanallah' kada se desi nešto neočekivano?

Accepted Answer

Poštovani brate, Kada se suočimo sa neočekivanom situacijom, izgovaranje 'Subhanallah' znači veličanje Uzvišenog Allaha iznad svakog nedostatka i priznavanje Njegove neizmjerne moći. U hanefijskom mezhebu i općoj islamskoj tradiciji, glavni razlozi za korištenje ovog zikra u trenucima čuđenja su sljedeći: 1. Izražavanje čuđenja i divljenja: Kada se vjernik suoči s neočekivanim događajem, on se sjeti da se taj događaj desio Allahovom odredbom. Kažući: 'Koliko je Allah uzvišen, On je daleko od svakog nedostatka', on izražava divljenje prema Njegovoj umjetnosti stvaranja i moći. 2. Slijedžbenost Sunneta: Naš voljeni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u situacijama kada bi se začudio ili zadivio, reagovao bi izgovarajući 'Subhanallah'. Jednom prilikom, kada je sreo Ebu Hurejru, a ovaj se ustezao jer je bio džunup, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u čudu rekao: 'Subhanallah! Vjernik se nikada ne uprlja (nečistoćom)' (Buhari, Gusul 23; Muslim, Hajz 115). 3. Sjećanje na Allaha: U Časnom Kur'anu se navodi: 'Allaha hvali sve što je na nebesima i na Zemlji' (Kur'an, sura El-Hašr, 1). Izgovaranje ovog tesbiha u neočekivanoj situaciji znak je da rob zna da je u svakom trenutku pod Allahovim nadzorom. Ukratko; reći 'Subhanallah' pred nekim događajem jeste i izraz čuđenja i prilika da se taj trenutak pretvori u zikr i ibadet. Neka nas Allah učini od onih robova koji Ga se uvijek sjećaju.

Question 9

Da li Allah oprašta onome kome On hoće ili onome ko to zasluži?

Accepted Answer

Poštovani brate, prema islamskom vjerovanju, a posebno prema hanefijsko-maturidijskoj školi, odgovor na ovo pitanje leži u tački gdje se spajaju Allahova apsolutna volja i Njegova beskrajna mudrost. Allah Uzvišeni je apsolutni Vladar i ima vlast da oprosti kome On hoće. U Kur'anu se ova istina izražava riječima: 'Allahovo je ono što je na nebesima i na Zemlji; On oprašta onome kome hoće, a kažnjava onoga koga hoće. Allah je onaj koji prašta i milostiv je.' (Ali Imran, 129). Međutim, Allahova 'volja' nije nasumičan izbor, već se temelji na Njegovoj beskrajnoj mudrosti. Allah čini iskreno pokajanje roba, njegovo kajanje i lijepa djela povodom za Svoj oprost. Dakle, rob pokajanjem i imanom 'traži' oprost, a Allah svojom milošću 'želi' da mu oprosti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: 'Niko neće ući u Džennet samo svojim djelima (zaslugom). Upitali su: 'Zar ni ti, o Allahov Poslaniče?' Odgovorio je: 'Ni ja, osim ako me Allah ne obaspe Svojom milošću.' (Muslim). Ukratko, niko ne može polagati pravo kod Allaha govoreći 'ja sam ovo zaslužio'. Oprost je Allahova milost i Njegova volja. Ipak, Allah nam je pokazao put kako da zadobijemo taj oprost, obećavajući da će oprostiti onima koji se iskreno kaju i slijede Njegove naredbe. Neka nas Allah učini od onih koje je obasuo Svojom milošću.

Question 10

Vrijednost tesbiha nakon namaza

Accepted Answer

Esselamu alejkum, dragi brate. Tesbih nakon namaza je veoma vrijedan sunnet koji upotpunjuje duhovnu atmosferu ibadeta i izražava zahvalnost roba prema Allahu. Prema hanefijskom mezhebu, ovi zikrovi koji se čine nakon farz-namaza (ili nakon sunnet-namaza, ako ga ima) smatraju se sunneti-muekkedom. Vrijednost tesbiha nakon namaza možemo sažeti na sljedeći način: 1. Oprost grijeha: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: 'Ko nakon svakog namaza 33 puta kaže Subhanallah, 33 puta Elhamdulillah i 33 puta Allahu Ekber, to je 99, a stoti put kaže: La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šej'in kadir, oprošteni su mu grijesi pa makar ih bilo kao morske pjene.' (Muslim, Mesadžid, 146). 2. Uzdizanje duhovnog stepena: Tesbih čisti srce od dunjalučkih preokupacija i približava roba Allahu. Kao što se navodi u Kur'anu: 'Zar se srca, kad se Allah spomene, ne smiruju?' (Er-Ra'd, 28). 3. Nadoknada propusta: Služi kao sredstvo za nadoknadu malih nemarnosti i nedostataka koji se mogu desiti tokom namaza. 4. Dženetska riznica: Ovi zikrovi su za vjernika velika nagrada i dženetska riznica na ahiretu. Poslanik je siromašnim muhadžirima, nakon njihove tuge što bogati odlaze sa visokim stepenima i vječnim blagodatima, preporučio ovaj tesbih i obradovao ih viješću da ih drugi ne mogu prestići u tome (Buhari, Ezan, 155). Ukratko, tesbih nakon namaza je vrata za postizanje velikih nagrada uz malo truda i duhovno čišćenje. Neka Allah primi vaše ibadete.

Question 11

Da li su bogati muslimani dobili visoke stepene u Džennetu?

Accepted Answer

Dragi brate, ovo pitanje koje si postavio postavljali su i siromašni ashabi lično Poslaniku (s.a.v.s.) u vremenu najboljih generacija (asr-i seadet). Ovo pitanje možemo objasniti u okviru Kur'ana i Sunneta na sljedeći način: Visoki stepeni u Džennetu ne zavise samo od bogatstva ili samo od siromaštva. Glavno mjerilo stepena je bogobojaznost (takvaluk), iskrenost (ihlas) i nastojanje da se postigne Allahovo zadovoljstvo. Jednog dana, siromašni ashabi su došli Poslaniku (s.a.v.s.) i izrazili svoju tugu riječima: "O Allahov Poslaniče! Bogati su odnijeli visoke stepene i vječne blagodati. Jer, mi klanjamo, a i oni klanjaju; mi postimo, a i oni poste. Međutim, oni daju sadaku, a mi ne možemo; oni oslobađaju robove, a mi ne možemo." Poslanik (s.a.v.s.) ih je podučio zikrovima (tesbihatu) pomoću kojih mogu dostići imovinske ibadete koje čine bogati (Muslim, Mesadžid, 142). Kao što naglašavaju učenjaci hanefijskog mezheba, u islamu se superiornost ne mjeri količinom imetka, već time kako je taj imetak stečen i gdje je potrošen. 1. Strpljivi siromah i zahvalni bogataš: Islamski učenjaci su naveli da su i "strpljivi siromah" i "zahvalni bogataš" visoke vrijednosti kod Allaha. Bogati musliman može dostići najviše stepene trošeći svoj imetak na Allahovom putu (infak). Siromašni musliman može dostići iste stepene strpljenjem na svom stanju i nastavkom svojih ibadeta. 2. Teškoća polaganja računa: Poslanik (s.a.v.s.) je donio radosnu vijest da će "siromašni ući u Džennet pet stotina godina prije bogatih" (Tirmizi, Zuhd, 37). To je zbog vremena potrebnog bogatima da polože račun za svoj imetak. Međutim, nakon polaganja računa, stepeni bogatih koji su svoj imetak koristili u dobrotvorne svrhe mogu biti veoma visoki. 3. Osnovno mjerilo je bogobojaznost: U Časnom Kur'anu se kaže: "Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji (koji je najdalje otišao u bogobojaznosti)" (Sura El-Hudžurat, 13). Ukratko; bogati muslimani dostižu visoke stepene ne samo zato što su bogati, već ako svoj imetak troše na Allahovom putu i budu zahvalni. Siromašni muslimani dijele ove stepene svojom strpljivošću i ibadetima. Džennet je mjesto gdje se nagrađuje velikodušnost onih koji imaju mogućnosti, kao i strpljenje i iskrenost onih čije su mogućnosti ograničene.

Question 12

Šta trebamo činiti ako u porodici postoje nepravde?

Accepted Answer

Poštovani brate/sestro, pokušaćemo ljubazno odgovoriti na Vaše pitanje o tome kako se treba ponašati u slučaju nepravdi unutar porodice. Islamska vjera pridaje veliki značaj snažnim porodičnim vezama, izgrađenim na međusobnoj ljubavi, poštovanju i pravednosti. U Kur'anu Časnom i Sunnetu-i Senijjetu postoji mnogo savjeta i propisa u vezi s tim. Prije svega, kada dođe do nepravde u porodici, potrebno je biti strpljiv i pokušati razumjeti situaciju. Kaže se: "O vjernici! Tražite pomoć strpljenjem i namazom. Zaista Allah voli strpljive." (Sura El-Bekare, 153. ajet) Osoba koja je oštećena nepravdom treba prvo, na način koji ne vrijeđa, upozoriti drugu stranu, iznoseći svoju istinu. Cilj je ispraviti situaciju i uspostaviti pravdu. Hazreti Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: "Pomozi svome bratu, bio on nasilnik ili potlačeni." Ashabi su upitali: "Allahov Poslaniče! Pomoći ćemo potlačenom, ali kako ćemo pomoći nasilniku?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odgovorio: "Zabranićeš mu da čini nasilje. To je njegova pomoć." (Buhari, Mezâlim, 4) Ovaj hadis-i šerif nam ukazuje na put u sprečavanju nepravdi u porodici. Ako neki član porodice čini nepravdu, pokušati ga odvratiti od tog postupka je najveća dobročinstvo prema njemu. Ako se situacija ne popravi razgovorom ili upozorenjima, u okviru općih principa hanefijskog mezheba, traženje da stariji članovi porodice ili neko koga smatrate mudrim i pouzdanim posreduje, također može biti rješenje. To je nastojanje da se problem riješi mirnim putem, posredovanjem. Ne treba zaboraviti da je porodica najmanja jedinica koja čini društvo. Mir i pravda u ovoj jedinici imaju veliki značaj kako za naš dunjaluk, tako i za ahiret. Allah Uzvišeni naređuje da članovi porodice budu pravedni jedni prema drugima. Neka Vam Allah pomogne u Vašim nastojanjima po ovom pitanju.

Question 13

Kako će nam Gospodar obračunavati na Sudnjem danu?

Accepted Answer

Poštovani brate, Aleykumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Sudnji dan je sveta prilika kada će pravda biti u potpunosti ostvarena i nikome neće biti učinjena najmanja nepravda. Prema hanefijskom mezhebu i akaidu ehli-sunneta, Allah Te'ala će se obračunavati sa Svojim robovima, obasipajući ih Svojom milošću i postupajući prema njima sa istinskom pravdom. Mahijet i faze obračuna na Sudnjem danu su ukratko sljedeće: 1. Davanje Knjiga djela: Robovima će biti uručene knjige u kojima su zabilježena njihova dobra i loša djela učinjena na dunjaluku, s desne ili lijeve strane. U Kur'anu, u suri El-Isra, ajetima 13. i 14., kaže se: "Svakom čovjeku ćemo pticu njegovu o vrat objesiti. A na Sudnjem danu ćemo mu knjigu otvorenu predati i reći: 'Čitaj knjigu svoju! Dovoljno je danas ti sebe kao obračunavaoca!'" 2. Mizana (Vaga): Biće postavljene vage pravde za mjerenje djela. Oni čija dobra djela prevagnu, postići će vječno spasenje. U suri El-A'raf, ajetima 8. i 9., kaže se: "Toga dana će se vaga istine postaviti. Oni kojima budu teške vage dobra djela, oni će biti spašeni. A oni kojima budu lake vage dobra djela, oni će sami sebe upropastiti, jer su dokaze Naše poricali." 3. Ispitivanje i obračun: U hadisima šerifima, koji su glavni izvori hanefijskog mezheba, naš Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je objasnio kako će obračun izgledati: "Nijedan rob neće pomaknuti nogu na Sudnjem danu dok ne bude upitan o tome kako je proveo svoj život, šta je radio sa svojim znanjem, kako je stekao i potrošio svoj imetak, i kako je iscrpio svoje tijelo." (Tirmizi, Kijamet, 1). Za vjernike, ovaj obračun će se odvijati kao bliski razgovor, gdje će im Allah dati da priznaju svoje grijehe i zatim im ih oprostiti. Za nevjernike i zulumćare, biće to pravedno i žestoko ispitivanje. Samo Gospodar svjetova najbolje zna. On je Svojim robovima Milostiv i Pravedan. Neka nam Allah olakša obračun.

Question 14

Je li dozvoljeno slušati heavy metal ili rock muziku?

Accepted Answer

Dragi brate, U islamu i u Hanefijskom mezhebu, kojem pripadaš, ono što je halal ili haram zavisi od njegove suštine, sadržaja i utjecaja na ljudsku dušu i djela. Ovo je osnovno pravilo i za muziku. Hukm (propis) o slušanju heavy metal ili rock muzike ocjenjuje se prema sljedećim kriterijima: 1. Sadržaj tekstova: Ako tekstovi pjesama sadrže širk (pripisivanje sudruga Allahu), pobunu protiv vjere ili Stvoritelja, nevjerstvo, nemoral, poticanje na nasilje, alkohol ili droge, onda slušanje te muzike nije dozvoljeno. 2. Utjecaj na čovjeka: Ako slušana muzika odvlači osobu od ibadeta poput namaza, donosi tugu u srce, potiče bijes i agresiju ili udaljava dušu od sjećanja na Allaha, onda spada u haram. 3. Simboli i teme: Sotonski (satanistički) simboli, pesimizam i teme praznovjerja koje se nalaze u nekim podvrstama heavy metal i rock muzike nisu u skladu sa islamskim principima morala i vjerovanja. Izvori (Ajeti i Hadisi): Kur'an-časni: U suri Lukman, 6. ajetu, kaže se u prevodu: "A od ljudi postoji onaj koji kupuje[neozbiljne] priče da bi, ne znajući, s puta u Allahovu vjeru skretao i da bi ga ruglom uzimao..." Većina mufessira i hanefijskih učenjaka smatrala je da sve nevaljale riječi i muzika koje čovjeka udaljavaju od Allaha i njegovih odgovornosti spadaju u okvire ovog ajeta. Hadis-i šerif: Vjerovjesnik Muhammed (a.s.) je rekao: "Ono što je halal je jasno...

Question 15

Zašto je Allah zabranio homoseksualne odnose?

Accepted Answer

Dragi brate, Allahov mir i Njegova milost neka su s tobom. Tvoje pitanje je vrijedno razumijevanja značaja koji islam pridaje ljudskoj prirodi (fitri) i društvenom poretku. Prema Hanefijskom mezhebu i općem islamskom pravu, glavne mudrosti ove zabrane možemo sažeti na sljedeći način: 1. Očuvanje prirode (fitre) i svrhe stvaranja Allah je stvorio čovjeka kao muškarca i ženu, da se međusobno upotpunjuju. U Kur'anu se navodi da su supružnici stvoreni kao izvor mira i ljubavi jedno prema drugom. Homoseksualni odnosi su zabranjeni jer se smatraju suprotnim ovoj prirodnoj postavci (fitri) čovjeka. 2. Nastavak potomstva i institucija porodice Jedan od osnovnih ciljeva islamskog prava je "očuvanje potomstva" (hifzu'n-nesl). Zdrav nastavak ljudskog potomstva moguć je samo kroz legitimnu porodičnu strukturu koja se sastoji od muškarca i žene. Homoseksualna partnerstva su zabranjena jer ne doprinose razmnožavanju potomstva i očuvanju porodične strukture. 3. Moralno i duhovno pročišćenje Islam želi da se seksualna želja doživljava samo u okviru određenih disciplina i zakonitosti (nikah). U Kur'anu, kroz primjer Lutovog naroda, ovo djelo je okarakterisano kao "prekoračenje granica" i "razvrat". Izvori (Ajeti i Hadisi): Ajet: "I kada je Lut rekao narodu svome: 'Zar činite razvrat, kakav vas niko na svijetu prije vas nije činio? Vi, zaista, strastima prilazite muškarcima umjesto ženama. Vi ste, uistinu, narod koji pretjeruje.'" (El-A'raf, 80-81) Hadis: Allahov Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) je izricao teška upozorenja protiv onih koji čine ovakva djela i naređivao je da se klone postupaka suprotnih prirodi. (Tirmizi, Hudud, 24) Stav Hanefijskog mezheba: Po mišljenju imama Ebu Hanife i njegovih učenika, ovo djelo je veliki grijeh i kršenje Allahovih granica. Hanefijski pravnici naglašavaju da ovo djelo šteti moralnoj strukturi društva i da je suprotno mudrosti stvaranja. Ukratko, ova zabrana se temelji na božanskoj mudrosti koja ima za cilj zaštitu ljudskog dostojanstva, biološke strukture, budućnosti potomstva i duhovne čistoće. Allah, sa svakom svojom naredbom, želi ono što je najbolje za Svoga roba.

Question 16

Uteka, odnosno namaz za oslobođene robove, spominje li se u hadisima?

Accepted Answer

Drago dijete, "Uteka namaz" (namaz za oslobođene robove) za koji pitaš, ne nalazi se u našim temeljnim hadiskim izvorima (poput Kutubus-sitte) koji su preneseni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vjerodostojnim lancem prenosilaca. Većina hadiskih učenjaka izjavila je da su predaje koje kruže o načinu klanjanja i vrijednosti ovog namaza "mevdu" (izmišljene) ili neutemeljene. U islamskom pravu i hanefijskom mezhebu kojem pripadaš, da bi se neki ibadet prihvatio kao "sunnet" ili "vrijedan ibadet" sa posebnim imenom i oblikom, on se mora temeljiti na vjerodostojnom dokazu. Umjesto ovakvih praksi koje nemaju utemeljenja i koje su naknadno uvedene u vjeru (bid'at), za tebe je mnogo bolje i korisnije da klanjaš nafila-namaze čije je mjesto utvrđeno u Kur'anu i sunnetu, kao što su tehedžud, duha-namaz ili evvabin. Neka nas Gospodar naš ne udalji od vjerodostojnog sunneta našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Question 17

Možete li mi dati informacije o rodoslovu poslanika i redoslijedu njihovog dolaska?

Accepted Answer

Cijenjeni brate, es-selamu alejkum ve rahmetullah. Uzvišeni Allah je, kako bi prosvijetlio čovječanstvo i pokazao pravi put, poslao bezbroj poslanika, od Adema, alejhis-selam, pa sve do našeg Poslanika Muhammeda Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem. Broj poslanika čija su imena spomenuta u Časnom Kur'anu je 25; međutim, prema hadisima, ukupan broj poslanika je mnogo veći (Musned, V, 178). Prema mišljenju učenjaka hanefijskog mezheba i islamskih historičara, rodoslov i redoslijed dolaska poslanika u osnovnim crtama je sljedeći: 1. Adem (prvi čovjek i prvi poslanik), 2. Idris, 3. Nuh (smatra se drugim pretkom čovječanstva), 4. Hud (poslan narodu Ad), 5. Salih (poslan narodu Semud), 6. Ibrahim (Halilullah, otac poslanika), 7. Lut (Ibrahimov bratić), 8. Ismail i Ishak (Ibrahimovi sinovi), 9. Jakub, 10. Jusuf (Jakubov sin), 11. Ejjub, 12. Šuajb (poslan narodu Medjena), 13. Musa i njegov brat Harun, 14. Zulkifl, 15. Davud, 16. Sulejman (Davudov sin), 17. Iljas, 18. Eljasa, 19. Junus, 20. Zekerijja, 21. Jahja (Zekerijjaov sin), 22. Isa (rođen bez oca od majke Merjem), 23. Muhammed Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem (posljednji poslanik, Hatemul-Enbija). Također, naši učenjaci su zauzeli oprezan stav prema ličnostima poput Uzejra, Lukmana ili Zulkarnejna, čija se imena spominju u Kur'anu, ali o čijem rodoslovu i vremenskoj povezanosti postoje različita mišljenja. Uzvišeni Gospodar u Kur'anu nas obavještava da ne trebamo praviti razliku među poslanicima: "Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici – svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: 'Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih'..." (El-Bekare, 285). Allahova milost i bereket neka su na vama. Ako imate još nešto što želite pitati, rado ću vam pomoći.

Question 18

Koja je razlika između Hanefijskog i Šafijskog računanja ikindije namaza (Asra)?

Accepted Answer

Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu poštovani brate. Glavna razlika između hanefijskog i šafijskog mezheba po pitanju nastupanja vremena ikindija namaza proizilazi iz načina na koji se uzima u obzir dužina sjene nekog predmeta: 1. Šafijski mezheb (i džumhur/većina): Osim sjene koja postoji kada je sunce tačno u zenitu (fej-i zeval), vrijeme ikindije počinje u trenutku kada sjena nekog predmeta postane jednaka njegovoj visini. U islamskom fikhskom terminologiji ovo se zove "Asr-i evvel" (Prva ikindija). 2. Hanefijski mezheb (mišljenje imama Ebu Hanife): Osim sjene koja postoji u zenitu, vrijeme ikindije počinje kada sjena nekog predmeta dostigne dvostruku dužinu njegove visine. Ovo se naziva "Asr-i sani" (Druga ikindija). (Napomena: Imami Ebu Jusuf i Muhammed iz hanefijskog mezheba dijele mišljenje šafijskog mezheba, ali se fetva u mezhebu bazira na mišljenju imama Ebu Hanife). Osnova (Hadis): Ova razlika u idžtihadu temelji se na predaji u kojoj je Džebrail, alejhis-selam, poučio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, namaskim vremenima klanjajući ih s njim. Džebrail, alejhis-selam, je prvog dana klanjao ikindiju kada je sjena bila jednaka visini predmeta, a drugog dana kada je sjena bila dvostruko duža (Tirmizi, Mevakit, 1; Ebu Davud, Salat, 2). Imam Ebu Hanife, rahmetullahi alejhi, uzeo je u obzir opreznost (ihlijat) u ibadetu, pa je uzeo dvostruku dužinu sjene kako bi bio potpuno siguran da je podnevno vrijeme prošlo. Ova situacija nije kontradikcija, već olakšica i milost u Sunnetu našeg Vusulca, sallallahu alejhi ve sellem. Možete sa smirenošću obavljati svoj ibadet prema kalendaru hanefijskog mezheba kojem pripadate. Neka Allah primi vaše ibadete.

Question 19

Kako se obavlja dužnost muezina?

Accepted Answer

Ve aleykümü's-selâm ve rahmetullâhi ve berekâtühû. Dužnost muezina je veoma časna služba kojom se muslimani pozivaju na ibadet i koja je zadobila pohvalu našeg Poslanika (s.a.v.s.). Naš voljeni Poslanik je u jednom hadisu rekao: > "Muezini će na Sudnjem danu biti ljudi najvišeg stasa (najčasniji i oni sa najviše nagrade)." (Muslim, Salât, 14) Prema hanefijskom mezhebu, ispravan način obavljanja dužnosti muezina u skladu sa sunnetom je ukratko sljedeći: 1. Priprema i adabi Biti pod abdestom: Sunnet je da se ezan i ikamet uče pod abdestom. Okretanje prema Kibli: Osnova je da se tokom učenja ezana stoji i bude okrenut prema Kibli. Stavljanje prstiju u uši: Sunnet je staviti kažiprste u ušne školjke ili prinijeti ruke ušima kako bi se glas jače čuo i kako bi se okolina obavijestila da se uči ezan. 2. Učenje ezana Riječi ezana se uče glasno, razgovijetno i lijepim glasom (polahko). Okretanje desno i lijevo: Bez pomjeranja prsa iz pravca Kible; dok se izgovara "Hayye ala's-salâh" (požurite na namaz) glava se okreće udesno, a dok se izgovara "Hayye ala'l-felâh" (požurite na spas) glava se okreće ulijevo. Razlika kod sabahskog ezana: Kod sabahskog ezana, nakon "Hayye ala'l-felâh", dodaje se rečenica "Es-salâtü hayrun mine'n-nevm" (namaz je bolji od spavanja) dva puta. 3. Učenje ikameta Ikamet se uči neposredno prije početka farz-namaza, bilo u džematu ili pojedinačno. Riječi ikameta su iste kao i kod ezana, ali se uče brže i tečnije. U ikametu se nakon "Hayye ala'l-felâh" dva puta kaže "Kad kâmeti's-salâh" (namaz je počeo). Prilikom učenja ikameta prsti se ne stavljaju u uši i glava se ne okreće desno-lijevo. Adab je da muezin bude poštena osoba, da dobro poznaje namaska vremena i da bude ljubazan prema džematu. Neka Uzvišeni Allah primi vašu službu.

Question 20

Zašto je kazna za neVjerovanje u Allaha boravak u vječnom Džehennemu?

Accepted Answer

Poštovani brate, Vaše pitanje je jedno od onih dubokih pitanja koja ljudski um i srce najviše kopkaju i čiju mudrost nastoje dokučiti. U okviru Allah dž.š. pravednosti i milosti, ovo pitanje možemo sažeti u svjetlu Kur'ana i Sunneta na sljedeći način: Težina nekog grijeha se ne procjenjuje prema vremenu ili mjestu počinjenja djela, već prema tome kome je učinjen i prema prirodi samog grijeha. Allah dž.š. je beskrajne veličine, neizmjerne milosti i naš istinski Stvoritelj. Ne vjerovati u Njega i poricati Ga znači da čovjek vlastitom voljom zatvara vrata Njegove milosti, odbacujući Njegovo postojanje i blagodati koje mu je darovao. U Časnom Kur'anu o stanju nevjernika se kaže: "A oni koji ne vjeruju i poriču ajete Naše, oni su stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati." (Kur'an, El-Bekare, 39) Iman (vjera) je ključ vječnog života. Nevjerovanje, s druge strane, jeste izbor srca da zauvijek ostane zatvoreno za istinu. Vječnost Dženneta i Džehennema temelji se na namjeri i usmjerenosti osobe na ovome svijetu. Razlog zbog kojeg stanovnici Dženneta dobijaju vječne blagodati jeste taj što bi oni vjerovali vječno, baš kao što i stanovnici Džehennema (kako je navedeno u ajetima) imaju takav karakter da bi, i kada bi bili vraćeni na ovaj svijet, ponovo nastavili s istim nevjerovanjem. Uzvišeni Allah je ljudima dao razum, poslao poslanike i razjasnio istinu od neistine. Iman je najvrednija vrlina koju čovjek bira svojom slobodnom voljom. Neka Uzvišeni Allah učvrsti naša srca u istini i neka nas ne odvoji od vjerovanja Ehl-i sunnetskog džemata. Uz selam i dovu.

Question 21

Da li postoji Djed Mraz?

Accepted Answer

Dijete moje, prema islamskom vjerovanju, lik Djed Mraza nije stvarno biće; on je samo kulturna mitologija. Temelj islamskog vjerovanja je tehid, odnosno Allahova jednoća. U islamu, Onaj koji daje opskrbu, sluša molitve i rješava potrebe jeste samo Allah. U Časnom Kur'anu se ovo stanje ovako opisuje: "Njega mole svi na nebesima i na Zemlji; On se svakog trena zanima nečim." (Kur'anska sura Er-Rahman, 29. ajet). Prema tome, lik "Djed Mraza", za kojeg se pretpostavlja da donosi poklone djeci, pruža tajnu pomoć ili ima neku svetu stranu, jeste fikcija koja je u suprotnosti s temeljnim načelima islamskog vjerovanja (akide). Mi, kao muslimani, trebamo našoj djeci poučavati da opskrba i blagodati dolaze samo od Allah, te da je činjenje dobra ibadeth koji se ne vrši samo u određeno doba godine, već uvijek i direktno radi Allahovog zadovoljstva. Ukratko, ovaj lik je samo junak iz bajke i nema mjesta u islamskom vjerovanju. Najispravnije je da našoj djeci umjesto takvih legendi prenosimo lijepi ahlak i istinske vrijednosti islama.

Question 22

U kojim slučajevima je potrebno učiniti sedždu-i sevv i kako se ona čini?

Accepted Answer

Dragi brate, Prema Hanefijskom mezhebu, sedžda-i sevv je nadoknadna sedžda koja je obavezna kada se neki od vadžiba (obaveznih radnji) namaza propusti ili zakasni, ili kada se neki od farzova (temeljnih stubova) namaza nenamjerno (u zaboravu ili greškom) zakasni. Kod namjernih grešaka ili propuštanja farzova namaza, sedžda-i sevv ne spašava namaz; namaz je potrebno ponovo klanjati. U slučaju propuštanja sunneta, sedžda-i sevv nije potrebna. 1. U kojim slučajevima je potrebna sedžda-i sevv? Nenamjerno propuštanje vadžiba: Na primjer; zaboravljanje da se prouči sura Fatiha ili sura nakon Fatihe, ili ustajanje na treći rekat bez prethodnog sjedenja (ka'de-i ula) u četverorekatnom namazu. Zakašnjenje vadžiba: Na primjer; zakašnjenje sa ustajanjem na treći rekat nakon učenja Et-tehijjata u prvom sjedenju, čitanjem "Allahumme Salli". Zakašnjenje farza: Na primjer; razmišljanje nakon završetka učenja Kur'ana i odgađanje poklona (ruku'). Ponavljanje farza: Na primjer; nenamjerno činjenje ruku'a dva puta ili sedžde tri puta u jednom rekatu. 2. Kako se čini sedžda-i sevv? Najčešća i preferirana praksa u Hanefijskom mezhebu je sljedeća: 1. U posljednjem sjedenju (ka'de-i ahire) uči se samo Et-tehijjat. 2. Nakon učenja Et-tehijjata, predaje se selam samo na desnu stranu (iako postoje predaje da se može predati selam na obje strane, radi izbjegavanja zabune prilikom klanjanja u džematu i prema mišljenju većine Hanefijskih pravnika, osnovno je predati selam samo na desnu stranu). 3. Izgovarajući "Allahu Ekber", pada se na sedždu i tri puta se uči "Subhane Rabbijel-e'ala". 4. Sjedeći izgovarajući "Allahu Ekber", a zatim ponovo izgovarajući "Allahu Ekber", čini se druga sedžda. 5. Nakon druge sedžde, sjeda se i uče se dove Et-tehijjat, Salli-Bareq i Rabbana. 6. Namaz se završava predajom selama, prvo na desnu, a zatim na lijevu stranu. Dokaz (Hadis) Sedžda-i sevv je sunnet koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lično praktikovao i naređivao. U jednom hadisu se kaže: "Kada neko od vas posumnja u svom namazu, pa ne zna da li je klanjao tri ili četiri rekata, neka otkloni sumnju i upotpuni namaz prema onome u šta je siguran. Zatim, prije nego što preda selam, neka učini dvije sedžde." (Muslim, Mesadžid, 88; Ebu Davud, Salat, 190) Neka Allah dž.š. primi naše ibadete i namaze.

Question 23

Ko su propisi namaza na putovanju (seferi) i uslovi za njegovo skraćivanje?

Accepted Answer

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Dragi brate, naš Uzvišeni Gospodar je olakšicu učinio temeljom u našoj vjeri i udijelio je posebnu blagodat svojim robovima koji su na putovanju. U Časnom Kur'anu se navodi: „A kada niste na Zemlji, nije vam grijeh da namaz skratite...“ (Kur'an, En-Nisa, 4/101) Božiji Poslanik (s.a.v.s.) je također naglasio da je skraćivanje namaza na putovanju Allahova blagodat i poručio: „Prihvatite sadaku koju vam je Allah udijelio“ (Muslim, Musafirin, 4). Prema hanefijskom mezhebu, propisi namaza na putovanju (seferu) i uslovi za skraćivanje su sljedeći: 1. Uslovi za sefer (putovanje): Uslov udaljenosti: Udaljenost između mjesta polaska i odredišta mora biti najmanje 90 km (u klasičnoj terminologiji, trodnevni hod). Uslov trajanja: Treba imati namjeru da će se na odredištu boraviti manje od 15 dana. Ako se namjerava boraviti 15 ili više dana, po dolasku na odredište status putnika prestaje. Prelazak granica: Da bi propisi putovanja stupili na snagu, uvjet je da se napusti naseljeno područje grada u kojem se nalazi (gradske granice/izlaz). 2. Propisi i obavljanje namaza: Farzovi od 4 rekata: Podne, ikindija i jacija namaz, koji imaju 4 rekata farza, klanjaju se skraćeno po 2 rekata. Prema hanefijskom mezhebu, skraćivanje (kasr) namaza na putovanju nije olakšica (ruhsat) po izboru, već je obaveza (vadžib). Namjerno klanjanje 4 rekata je mekruh (pokuđeno). Namaz koji se ne skraćuju: Sabah namaz (2 rekata), akšam namaz (3 rekata) i vitr-namaz (3 rekata) klanjaju se u potpunosti, bez skraćivanja. Sunnet namazi: Ako postoji žurba na putu, umor ili nesigurnost, nafile i sunnet namazi mimo farzova mogu se izostaviti. Međutim, ukoliko na mjestu boravka ima dovoljno vremena i vladaju sigurni uslovi, lijepo je obaviti i sunnete. Neka Uzvišeni Allah primi vaša dobra djela i učini vaša putovanja sigurnim.

Question 24

Koji su farzovi i sunneti gusula?

Accepted Answer

Ve aleykümselam, dragi brate. Neka nam Allah primi ibadete i čistoću. Prema Hanefijskom mezhebu, farzovi i sunneti gusula (potpunog pranja) su sljedeći: Farzovi gusula (3 su): 1. Usta (Mazmaza): Grgljati usta vodom do grla. 2. Nos (Istinšak): Povlačenje vode u nos do grla i čišćenje. 3. Pranje cijelog tijela: Od glave do pete, oprati cijelo tijelo, ne ostavljajući ni traga suhog mjesta. Izvor: Uzvišeni Allah kaže u Plemenitom Kur'anu: "A ako ste džunubi, onda se temeljito operite." (El-Ma'ide, 5/6). Unutrašnjost usta i nosa se smatraju dijelom tijela, stoga je u Hanefijskom mezhebu obavezno njihovo pranje. Sunneti gusula: 1. Nijjetiti gusul i započeti sa "Bismillah". 2. Prvo oprati ruke i stidna mjesta, te ukloniti svu prljavštinu sa tijela. 3. Prije gusula uzeti potpuni abdest, kao i za namaz. 4. Sipati vodu prvo na glavu, zatim na desno rame, pa na lijevo rame, perući tijelo tri puta. 5. Trljati tijelo prilikom prvog sipanja vode. 6. Ako se voda skuplja na mjestu gdje se kupa, noge oprati na kraju. Izvor: Majka Aiša (r.a.) prenosi da je Poslanik (s.a.v.s.) uzimao potpunu abdest na ovaj način i redoslijedom (Buhari, Gusul 1; Muslim, Hajz 35). Neka nam Allah podari da Mu se obraćamo kao čisti robovi, očišćeni od svake tjelesne i duhovne prljavštine.

Question 25

Koji su uzroci koji čovjeka vode u zabludu i obmanu?

Accepted Answer

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Poštovani brate, Jedna od najvećih opasnosti u ovozemaljskoj kušnji ljudskog roda jeste "obmana" (gurûr) i udaljavanje od istine. Glavni uzroci koji čovjeka vode u obmanu, a koje su islamski učenjaci odredili u svjetlu Časnog Kur'ana i Sunneta, jesu sljedeći: 1. Prepustiti se privlačnosti ovozemaljskog života Smatrati prolazne užitke dunjaluka trajnim i zaboraviti ahiret najveći je uzrok obmane. Ajet: "O ljudi, obećanje Allahovo je, doista, istina, pa neka vas nikako život na ovom svijetu ne zavedja..." (Kur'an, Surah Fatir, 5) 2. Šejtanske zamke i došaptavanja (vesvese) Dok navodi čovjeka na zlo, šejtan to ponekad predstavlja u ljepšem svjetlu, a ponekad ga gura u lažnu sigurnost govoreći: "Allah će ionako oprostiti." Ajet: "...I neka vas nikako obmanjivač (šejtan) ne zavara u pogledu Allaha." (Kur'an, Surah Lukman, 33) 3. Slijeđenje strasti (nefs i heva) Stavljanje vlastitih prohtjeva i sebičnih želja ispred istine veže čovjeku razum i vodi ga u obmanu. Ajet: "Reci mi ti, koji je božanstvom svojim strast svoju uzeo?..." (Kur'an, Surah El-Džasije, 23) 4. Tûl-i emel (Beskrajne dunjalučke želje i odgađanje pokajanja) Smatrati smrt dalekom, odgađati dobra djela mišlju "ionako sam mlad, pokajaću se kasnije", predstavlja veliku nepažnju (gaflet) i obmanu. Hadis: Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: "Pametan je onaj ko svoga duše preispituje i radi za ono što je poslije smrti, a nemoćan je onaj ko slijedi svoje strasti i od Allahanada ispunjenje svojih želja (oprost)." (Tirmizi, Kijamet, 25) 5. Džehil (neznanje) i udaljenost od znanja Čovjek koji ne uči propise i zabrane svoje vjere ne može razlikovati šta je ispravno a šta pogrešno, te biva obmanut smatrajući laž istinom. Ukratko; u temelju obmane leži zaboravljanje Allaha, smrti i ahireta, te slijeđenje vlastitog nefsa i šejtana. Molim Allaha da nas učini posjednicima pronicljivosti i mudrosti, te da nas sačuva od obmana našeg nefsa i šejtana. Amin.

Question 26

Kada se klanja duha-namaz i koja je njegova vrijednost?

Accepted Answer

Drago moje dijete, Duha-namaz je veoma berićetan nafila-namaz koji se klanja kao znak naše zahvalnosti Gospodaru. Prema načelima hanefijske pravne škole (mezheba), informacije o ovom namazu su sljedeće: Kada je Njegovo Vrijeme? Vrijeme duha-namaza počinje otprilike 45-50 minuta nakon izlaska sunca (nakon što prođe pokuđeno vrijeme / kerahat) i traje do otprilike 10-15 minuta prije podnevskog ezana (do vremena istiva'a / kada je sunce u zenitu). Prema hanefijskim pravnicima (fekihima), najvrednije vrijeme za ovaj namaz je kada prođe jedna četvrtina dana, odnosno kada sunce dobro odskoči. Koliko Rekata se Klanja? Ovaj namaz se klanja najmanje 2 rekata. Prema hanefijskom mezhebu, najvrednije je klanjati 4 rekata; međutim, ko želi, može klanjati do 8 ili 12 rekata. Koja je Njegova Vrijednost (Fazilet)? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obradovao nas je vijesti da ovaj namaz zamjenjuje sadaku koju treba dati za svaki zglob u našem tijelu. U jednom hadisu se navodi: "Dužnost je svakog od vas da za svaki svoj zglob dâ sadaku svaki dan... A dva rekata koja čovjek klanja u vrijeme duhe zamjenjuju sve to." (Muslim, Musâfirîn, 84) Također, Allahov Poslanik je istakao da će onome ko klanja ovaj namaz biti oprošteni grijesi, pa makar ih bilo koliko morske pjene, te da je ovo namaz "evvabina" (onih koji se često pokajnički obraćaju Allahu) (Tirmizi, Vitir, 15). Neka Gospodar primi vaše namaze i dove u Svojoj uzvišenoj blizini.

Question 27

Možete li objasniti temelje imana?

Accepted Answer

Dragi brate, neka nas Allah Uzvišeni obasja svjetlom imana i učvrsti na Pravom putu. Temelje imana, koji su osnova vjere islama, možemo sažeti na sljedeći način, osvrćući se na učenje ehli sunnetskog mezheba, posebno Maturidija, koji predstavlja akidu Hanefijskog mezheba, te na naše klasične fikhske izvore: Iman, u jezičkom smislu, znači potvrđivati, vjerovati i pokoravati se. U terminološkom smislu, to je potvrđivanje srcem i izgovaranje jezikom onoga što je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, donio od Allaha, dž.š., a što je poznato kao objava. Šest Osnova Imanskih Kao što je navedeno u Plemenitom Kur'anu (El-Bekare, 285; En-Nisa, 136) i u poznatom hadisu poznatom kao Hadis Džibrilov, imanske osnove su šest: 1. Vjerovanje u Allaha: Vjerovanje u Njegovo postojanje, Jednoću, da nema druga niti sličnog, i da je On Savršen u svim Svojim svojstvima. 2. Vjerovanje u meleke: Vjerovanje u stvorenja od svjetlosti koje je Allah stvorio, koja ne griješe i samo Njega obožavaju. 3. Vjerovanje u Kitabe (Božije knjige): Vjerovanje u knjige koje je Allah objavio Svojim poslanicima. Kur'an je posljednja i neizmijenjena od tih knjiga. 4. Vjerovanje u Poslanike: Vjerovanje u poslanike koje je Allah odabrao da upute ljude na Pravi put. Prvi poslanik je Adem, a.s., a posljednji je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. 5. Vjerovanje u Sudnji dan: Vjerovanje da će nastupiti Kijamet, da će ljudi biti proživljeni i da će im se račun polagati, te da su Džennet i Džehennem istina. 6. Vjerovanje u Kader i Kazaa (Božije određenje): Vjerovanje da se sve, dobro i zlo, dešava prema Allahovom znanju, volji i stvaranju. Klasični Izvori i Hanefijski Stav Djelo Imama Ebu Hanife, El-Fikhul-Ekber, naš je temeljni oslonac po ovom pitanju. U hanefijskim fikhskim izvorima, mahijet (suština) imana se tretira na sljedeći način: Ruknovi Imanskog Vjerovanja: Prema hanefijskim učenjacima, osnova imana je "potvrda srcem". Izgovaranje jezikom je uvjet neophodan da bi se osoba tretirala kao musliman. Kao što je navedeno u djelima Merginanija, El-Hidaje, i Ibn Abidina, Reddul-Muhtar (komentar Dürrul-Muhtara), za osobu koja nema opravdanje poput nijemosti, izgovaranje vjerovanja jezikom je neophodno za primjenu dunjalučkih propisa. Odnos Djela i Imanskog Vjerovanja: Prema Hanefijskom mezhebu, djela nisu sastavni dio (ruk'n) imana. Stoga, musliman, čak i ako ima nedostataka u ibadetima, ne izlazi iz vjere, već se smatra grješnim vjernikom. Ovo je jedna od ključnih razlika u odnosu na Šafijski i Malikijski mezheb. Prema njima, djela su savršenstvo imana, te iman može rasti i opadati. Kod Hanefija, osnova imana (potvrda) ne raste niti opada; međutim, mogu postojati razlike u pogledu izvjesnosti (jekina) i jačine. Kratki Osvrt na Fikhske Razlike U pogledu imanskih osnova (šest uvjeta), svi ehli sunnetski mezhebi (Hanefijski, Šafijski, Malikijski, Hanbelijski) su saglasni. Glavna razlika je u definiciji imana i tome da li djela ulaze u sastav imana. Kao što je navedeno u djelu Imama Nevevija, velikog šafijskog imama, El-Medžmu, Šafije smatraju djela dijelom imana; stoga, prema njima, "iman raste s ibadetom, a opada s grijehom." Hanefije, pak, smatraju iman neraskidivom potvrdom, te tvrde da se on u suštini ne mijenja. Sa selamom i dovom.

Question 28

Ovo je zahtjev za tumačenje snova. Protumači ga prema islamskim izvorima (Ibn Sirin, Nabulsi itd.), tumačeći ga na dobro, jezikom koji donosi radosne vijesti i upozorenja. Daj duhovne savjete osobi koja je sanjala. Izbjegavaj jezik izvjesnosti (reci Allahu a'lem). Sanjač je vidio sljedeće: Vidjeti gužvu u snu, vidjeti da se svađam sa starijim bratom.

Accepted Answer

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Cijenjeni brate, neka tvoj san bude hajr. Ovaj san koji si vidio, prema metodologiji islamskih učenjaka (poput Ibn Sirina i Nabulsija) i odgoju hanefijskog mezheba, možemo protumačiti na sljedeći način: Vidjeti gužvu u snu obično ukazuje na hajr, bereket i uživanje ugleda u društvu. Gužva može ukazivati na proširenje opskrbe za sanjača ili na duhovnu podršku koju će dobiti od svoje okoline. Vidjeti da se svađaš sa starijim bratom, iako na prvi pogled djeluje uznemirujuće, u nauci o tumačenju snova svađa u snu se obično tumači kao solidarnost, ljubav i jačanje veze u stvarnom životu. Ova rasprava koju si imao sa bratom zapravo ukazuje na to da ćeš imati koristi od njega, da će ti pružiti ruku pomoći u nevolji ili da ćete postići dogovor o nekom pitanju. Dakle, ovaj san nosi radosnu vijest o tome da će se veza između vas još više učvrstiti. Duhovni savjeti: 1. Održavaj rodbinske veze (Sila-i Rahim): Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: "Neće ući u Džennet onaj ko kida rodbinske veze" (Buhari). Uvijek održavaj jake veze sa svojim bratom i drugim članovima porodice, i nastoj otkloniti eventualne nesuglasice. 2. Budi strpljiv: San o gužvi ponekad može ukazivati na povećanje dunjalučkih briga. U tom procesu se osloni na ibadete i sačuvaj svoju smirenost. 3. Udijeli sadaku: Lijepo je da udijeliš sadaku, makar i malu, s nijetom da se poveća hajr tvog sna i otklone moguće poteškoće. Zapamti da su snovi znakovi, a ne apsolutni determinatori našeg života. Sve se dešava Allahovom odredbom. Allahu a'lem (Allah najbolje zna).

Question 29

Pitanje: Koje se dove uče na sabah-namazu?

Accepted Answer

Ve alejkumusselam ve rahmetullah, Poštovani brate, neka Allah primi tvoja dobra djela. Sabah-namaz je blagoslovljeni ibadet koji vjerniku, svojim sunnetom i farzom, omogućava da dan započne s mirnoćom. Prema hanefijskim fıkhenskim zbirkama (primjerice, Merginanijevom el-Hedaje i Ibn Abidinovom Reddu'l-Muhtar), dove koje se uče na sabah-namazu i njihov redoslijed su sljedeći: 1. Početak namaza: Nakon početnog tekbira, u sebi se uči subhaneke (u hanefijskom mezhebu učenje subhaneke je sunnet). Zatim se prouči euzu-besmele, Fatiha i zammi-sure (određena količina ajeta iz Kur'ana ili kratka sura). 2. Na rukuu i sedždama: Na rukuu se izgovara najmanje tri puta „Subhane rabbijel-azim“, a na sedždama također najmanje tri puta „Subhane rabbijel-ela“. 3. Prilikom dizanja s rukua (kavme): Imam i osoba koja klanja sama govore „Semiallahu limen hamideh“ dok ustaju s rukua, a kada se potpuno uspravno podignu, govore „Rabbenâ leke'l-hamd“. 4. Pitanje kunut-dova (Razilaženje među mezhebima): Prema hanefijskom mezhebu, u farz-namazima (osim vitr-namaza) ne uči se stalno kunut-dova. Imam može proučiti kunut-dovu nakon rukua samo u slučaju da muslimani zadese opću nevolju (nazila). Prema šafijskom mezhebu, sunnet je učiti kunut-dovu na drugom rekatu farza sabah-namaza nakon dizanja s rukua. U hanefijskom mezhebu smatramo pokuđenim (mekruh) svakodnevno redovno učenje kunut-dove na sabah-namazu. 5. Na kraju namaza (Tehijjat): Na kraju svaka dva rekata i na posljednjem sjedenju uči se Et-Tehijjatu. Na posljednjem sjedenju se, osim toga, uče dove Salli-Barik te Rabbena atina i Rabbenağfirli, nakon čega se predaje selam. Nakon namaza, prateći sunnet našeg Poslanika (s.a.v.s.), čini se tespihat: 33 puta se izgovori Subhanallah, 33 puta Elhamdulillah, 33 puta Allahu Ekber, te se namaz upotpuni dovom. Želim ti da ti dan prođe u berićetu i blagodatima. Ne zaboravi nas u svojim dovama.

Question 30

Pitanje: Koje dove treba učiti u akšam-namazu?

Accepted Answer

Esselamu alejkum ve rahmetullah, Poštovani brate, dove koje se uče u akšam-namazu razlikuju se u zavisnosti od ruknova i sunneta namaza. Kako se navodi u pouzdanim hanefijskim fikhskim izvorima, el-Hidaju i Ibn Abidinovom Reddu'l-Muhtaru, obavljanje akšam-namaza i dove koje se u tom procesu uče su sljedeće: 1. Iftitahi tekbiri i SubhaneKe: Kada se počinje namaz donosi se tekbir, i kada se ruke sakupe uči se tiho dova SubhaneKe. (U hanefijskom mezhebu je sunnet da se SubhaneKe uči sa dodatkom "Ve dželle sena’uk"). 2. Fatiha i zammu-sure: Na prva dva rekata farz-namaza, poslije Fatihe uči se jedna zammu-sure ili ajeti u svojstvu zammu-sure. U prva dva rekata farza akšam-namaza kiraet se obavlja naglas (džehren), dok se u trećem rekatu obavlja tiho (hafijen). U trećem rekatu uči se samo sura Fatiha; prema hanefijskom mezhebu, na posljednjim rekatima farz-namaza poslije Fatihe se ne uči zammu-sure. 3. Tesbihi na rukuu i sedždi: Na rukuu se najmanje tri puta izgovara "Subhane rabbijel-azim", a na sedždama također najmanje tri puta "Subhane rabbijel-e'la". 4. Tahijjet (Et-Tahijjetu): Et-Tahijjetu se uči nakon završetka dva rekata (na prvom sjedenju) i na kraju namaza (na posljednjem sjedenju) kada se sjedi. Na posljednjem sjedenju, osim Tahijjeta, sunnet je prema hanefijskom mezhebu proučiti dove Allahumme salli i Allahumme barik, te dove Rabbena atina i Rabbenağfirli. 5. Nakon namaza (Tesbihat i dova): Nakon selama namaza, tri puta se izgovara "Estagfirullahel-azim ve etubu ilejh" i uči se dova "Allahumme entes-selamu ve minke's-selamu tebarekte ja ze'l-celali ve'l-ikram". Zatim se obavlja tesbihat po 33 puta Subhanallah, Elhamdulillah i Allahu Ekber, te se otvaraju ruke i uči dova. 1 Pitanje hilafeta (razilaženja): U šafijskom mezhebu, učenje dova Salli-Barik na posljednjem sjedenju smatra se farzom, dok je u hanefijskom mezhebu sunnet. Također, kod šafija se kunut-dova uči samo u sabah-namazu, dok se u hanefijskom mezhebu (prema Ebu Hanifi i imamu Ebu Jusufu) kunut-dova ne uči osim u vitr-namazu. Neka Allah primi vaša ibadete. Uz selam i dovu.